Šta znači izolacija soja koronavirusa u BiH?

BiH

Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu izoliran je soj korona virusa novog tipa što će omogućiti daljnje ispitivanje virusa. Među najzaslužnijim za ovaj poduhvat su gosti Novog dana – profesorica Mirsada Hukić, mikrobiologinja i članica Evropske akademije nauka i Teufik Goletić, profesor na Vaterinarskom fakultetu.

Kako je istakla profesorica Hukić gostujući u Novom danu, konačno iz Bosne i Hercegovine stiže jedna divna vijest, a to je da je izolovan soj korona virusa.

“Udružili su se naučnici različitih profila iz cijele BiH: veterinari, ljekari, molekularci, informatičari… jedan šarolik spektar ljudi i zajedničkim naporima su došli do izvrsnog rezultata a to je izolacija korona virusa. Sada imamo polaznu osnovu za dalja istraživanja, u smislu razvoja vakcina. Naravno, mi to ne možemo, ali ima ko može i kome ćemo proslijediti naš soj. Testovi sad imaju nisku specifičnsot jer su univerzalni, ne poklapaju se najbolje, tako da imamo dosta lažno negativnih i lažno pozitivnih. Lijepo je to što je Akademija nauka BiH, jedna od rijetkih akademija na svijetu, aktivno se uključila u rješavanje tih problema”, naglasila je Hukić.

Goletić je također kazao kako je napravljen jako dobar posao i da je to pravi primjer multidisciplinarnosti, odnosno pokaz šta se može uraditi kad se radi zajednički. “Ovdje su svi podjednako zaslužni. Bez naših mikrobiologa, epidemiologa, kliničara, ovako nešto ne bi bilo moguće. Posebno sam ponosam na dio koji je uradio Veterinarski fakultet, ali to nije prvi virus koji smo izolovali”, rekao je profesor Goletić.

Nakon što je izolovan soj korona virusa, Hukić je kazala kako je to sada postala baza za razvoj vakcine.

“Svake godine primamo vakcinu za gripu jer se virus mijenja, i vakcine se prave za sjevernu i južnu hemisferu, a vjerovatno će i ovo tako biti. Prvih devet sojeva virusa su bili jednaki i tad bi bilo lako napraviti vakcinu, ali sad imamo hiljadu različitih varijariteta tog virusa. Sigurno je da vakcina treba biti prilagođena određenom području. Virusologija ima puno metoda rada, direktnih i indirektnih. Direktne izoluju sam virus, a indirektne su ova serologija koja se masovno radi. U našoj priči je najljepša stvar što smo izolovali virus”, rekla je.

“Imamo virus u rukama – moći ćemo njegove osobine ispitivati i na osnovu toga se mogu graditi vakcine”, dodala je profesorica.

“Da bi se razvila jedna vakcina, ili par njih, svaki izolat iz svijeta je značajan kako bi se dao određen stepen zaštite. Vakcina neće u punoj mjeri razviti onaj željeni imunitet ali zasigurno da će pomoći kod novih valova da sve to lakše prebrodimo nego u trenutku kad nemamo apsolutnog imuniteta”, poručio je Goletić.

O drugom valu virusa korona, Hukić je rekla kako je jedna stvar sigurna, odnosno da svaki novi virus kad se javi, od SARS-a, MERS-a, NH1, ebole… svi su bili strašni, no da poslije određenog vremena to ne bude tako, kao što je slučaj sa HN1 koji je postao sezonska gripa.

Svi su oni bili vrlo infektivni, samo što je populacija imala neki imunitet protiv virusa gripa. Bili smo prazna tabla i ja mislim da ovaj virus mora malo popustiti, prilagoditi se novom domaćinu. Mi smo za njega novi, a mi ćemo se prilagoditi njemu, tako da će kroz par godina to biti SARS korona virus. Mi imamo sedam korona virusa, pet od njih su najnormalniji koji izazivaju gripu, a možda su nekada i oni bili strašni. Imat ćemo još najmanje godinu dana probleme sa korona virusom; ne može nestati iz populacije tek tako. Jedina metoda borbe je da nosimo maske, držimo distancu, da mu prekinemo put prenosa. Na primjer ja kad pričam, da imam virus, on ide na polje i traži žrtvu. Ako je ne nađe, virus će propasti, ako nađe – razmonožit će se i milione novih virusa napraviti. Distancirajmo se, pričekajmo da mladi dobiju virus jer nemaju tešku kliničku formu pa ćemo mi malo zreliji da se borimo a možda se do tada i nađe neki lijek. No nikad nismo našli lijek za HIV, za hepatitis C, i ako ovaj virus bude tako promjenjiv, i to će biti upitno“, naglasila je Hukić.

Profesor Goletić je poručio da se nada da smo naučili lekcije iz ovoga.

“Ono što je dobro u ovoj nesreći je da smo se razvili. Imamo dvije nove institucije za ispitivanje, a da kod drugog vala ne mora doći do blokiranja zemlje nego zatvaranje pojedinih klastera koji bi se zatvorili”, naveo je.

U Laboratoriju za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu iz kliničkih uzoraka ljudi oboljelih od COVID-19, izoliran je prvi bosanskohercegovački soj virusa SARS-CoV-2, uzročnik spomenutog oboljenja. Ovaj, za bosanskohercegovačku nauku, u cjelini veliki i vrlo važan iskorak, napravljen vlastitim sredstvima Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavlja konkretan doprinos domaće pameti, inventivnosti i znanja svjetskim naporima u rasvjetljavanju prirode i porijekla virusa s jedne te potencijalni doprinos razvoju adekvatne vakcine s druge strane.

Posjed vlastitog soja virusa također predstavlja i polaznu osnovu za brojna multidisciplinarna istraživanja i projekte, kako naučnoistraživačke tako i aplikativne, domaće i međunarodne. Posebno je značajno istaći da je najveći dio rada na izolaciji virusa, pod supervizijom šefa Laboratorija prof. dr. Teufika Goletića, napravio mladi naučnoistraživački tim, dominantno sačinjen od studenata doktorskog studija „Veterinarska medicina i javno zdravstvo“ kojega organizira Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Na projektu izolacije virusa izuzetno značajan doprinos dali su i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine predstavljena akademkinjom prof. dr. Mirsadom Hukić te eminentni mikrobiolozi, kliničari, genetičari i epidemiolozi iz većeg broja institucija sa područja cijele Bosne i Hercegovine.

Bitno je napomenuti da je ovaj značajan korak dio šire studije u kojoj sudjeluju i druge bosanskohercegovačke institucije, a koji bi trebao rezultirati ustanovljavanjem genetičkih sekvenci soja SARS-CoV-2 virusa prisutnog u BiH populaciji.

Za dovršetak spomenute studije – molekularne karakterizacije, odnosno sekvencioniranja genoma izoliranog bosanskohercegovačkog soja virusa COVID-19 te virusnih genoma iz kliničkih uzoraka, a kojim bi pored ostalog dobili i odgovore na pitanja puteva unosa virusa, stepen i vrstu mutacija, ali i adekvatnosti i primjerenosti korištenih PCR temeljenih dijagnostičkih testova, neophodna je podrška nadležnih ministarstava. 

N1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *