Osobe koje su preboljele koronavirus imaju rizik od razvijanja PTSP-a

Regija

Hrvatska naučnica Ksenija Yeeles, koja živi u Oxfordu i koja radi na tamošnjem univerzitetu, kaže kako većina ljudi koji preboli teži oblik koronavirusa razvije jedan oblik PTSP-a.

– Velika većina osoba koje prebole teži ili teški oblik koronavirusa, tokom kojeg budu stavljeni na umjetnu ventilaciju (respirator), odnosno koji su zbog te bolesti bili na intenzivnoj njezi, naknadno, nakon što pobijede bolest, razviju jedan oblik posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To sam saznala u razgovoru sa svojim kolegama kliničarima koji su lično nailazili na takve primjere, rekla je Ksenija Yeeles.

O samim razlozima zašto je to tako i da li se takve osobe ikada vrate u “normalu” Yeeles nije mogla pričati, jer kako kaže, taj segment posla ne spada u njezinu kompetenciju.

Komentar na ovu konstataciju dao je doc. dr. sc. Boran Uglešić, poznati splitski psihijatar s Klinike za psihijatriju KBC-a Split, šef Zavoda za biologijsku psihijatriju i intenzivnu skrb.

– Kod nas u Hrvatskoj PTSP se povezuje s ratnim zbivanjima iz Domovinskog rata, međutim PTSP se može javiti kod bilo kojeg traumatskog iskustva (liječenje, prometna nesreća, silovanje…), jer mi u stvari govorimo o odgovoru na stresni događaj ili situaciju koja je izuzetno ugrožavajuća ili pak katastrofalne prirode, kaže dr. Uglešić.

Stoga se može očekivati da i osobe koje su proživjele i preživjele teški oblik COVID-a 19 razviju neki oblik PTSP-ija.

– Očekivano je da će osobe koje su prošle traumatično liječenje kao što je respirator imati strah, a taj strah izaziva brze promjene u tijelu bolesnika koje ga pripremaju na obranu od opasnosti ili njezino izbjegavanje. Zato ovakve osobe (koje pate od PTSP-ja) osjećaju napetost i strah čak i kada više nisu u opasnosti, pojašnjava dr. Uglešić.

Slike prošlosti

Glavni “problem” kod PTSP-ja je “vraćanje slika” iz prošlosti, odnosno proživljavanje traume koju je osoba već jednom prošla. Tako pacijent koji je preživio koronavirus i bio životno ugrožen može “vraćati” sve one slike koje su mu ostale u podsvijesti tokom teškog liječenja i oporavka.

– Naravno, tu zasigurno treba uključiti i noćne more, zastrašujuće misli…, a vrlo je bitno naglasiti da okidači simptoma mogu biti bilo koje situacije koje podsjećaju na traumatični događaj. Tako u tu skupinu “okidača” možemo uključiti i mogući drugi val koronavirusa. Naime, osobe koje su u prvom valu imale teških zdravstvenih problema s koronavirusom i jedva su ostale žive, razvijaju strah od mogućeg drugog vala, jer se pribojavaju da će se ponovno podsjetiti na proživljena traumatična iskustva koja su proživljavale prilikom prvog liječenja, govori dr. Uglešić.

Po riječima dr. Uglešića, sasvim je prirodno da osoba koja iskusi ovako traumatičnu životnu situaciju razvije simptome PTSP-ja.

– No, ako ti simptomi nestanu nakon nekoliko sedmica, možemo govoriti o akutnoj reakciji na stres. Međutim, kada simpromi potraju nekoliko sedmica i postanu trajni problem, onda u pitanju može biti PTSP. U tom slučaju se pojavljuju osjećaj krivnje, brige, emocionalna tupost, napetost i još niz simptoma koji ukazuju na PTSP. PTSP se također može pojaviti i kod žrtve silovanja ili osoba koje prežive teške prometne nesreće. Kod PTSP-ja je najgore što razne informacije “u glavi” osobu podsjećaju na traumu i mogu pokrenuti simptom izbjegavanja. Najčešći takav primjer je kod osoba koje prožive tešku prometnu nesreću, pa nakon toga razviju PTSP i zbog toga izbjegavaju ponovnu vožnju ili čak možda više nikada i ne sjednu za upravljač automobila. Tako se kod nekoga, tko je razvio PTSP zbog proteklog teškog liječenja od koronavirusa, može razviti strah od liječnika ili liječenja, kaže dr. Uglešić.

Pandemija koronavirusa koja je “zarobila svijet”, eto, ostavlja i posljedice na mentalno zdravlje ljudi.

– Budući da govorimo o velikom broju osoba koje su se u svijetu zarazile koronavirusom, očekuje se da će većina osoba koje su bile na respiratoru i preživjele bolest razviti neke od simptoma PTSP-ja, i to je očekivani odgovor na ovako ozbiljnu traumu. Kod većine ljudi ti će simptomi proći za neko kraće vrijeme, no ipak će neki od njih razviti “pravi” PTSP, zaključuje doc. dr. sc. Boran Uglešić.

PTSP se liječi psihoterapijom u kombinaciji s farmakoterapijom, prenosi Slobodna Dalmacija.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *