Mikrobiolog Nijaz Tihić: Nepoznato je koliko antitijela osobu štite od nove zaraze koronavirusom

BiH

Serološka testiranja na COVID-19, oboljenje koje izaziva koronavirus plijene pažnju javnosti nakon što su razvijenije evropske zemlje počele s masovnijom primjenom ovakve metode kod stanovništva.

Bh. stručnjaci navode da su ovi testovi baza za istraživanja o prokuženosti virusa i važni su kao pomoćno dijagnostičko sredstvo kod pacijenata koji nemaju pozitivnu PCR reakciju na SARS-CoV-2, a postojani su klinički simptomi ili radiografski znakovi bolesti.

U Zavodu za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli su u prvim danima maja počeli s primjenom metode serološkog testiranja pacijenata kod kojih postoje sumnjive indikacije o mogućoj infekciji koronavirusom, a koja nije detektovana PCR testom. Do danas su na COVID-19 ovom metodom testirana 63 pacijenata, od čega ih je 12 bilo pozitivno.

Specijalista mikrobiologije i parazitologije i šef Zavoda za mikrobiologiju tuzlanskog UKC-a prof.dr.med.sci. Nijaz Tihić u razgovoru za Klix.ba kaže da serološki testovi predstavljaju pomoćnu dijagnostiku na COVID-19 infekciju u kliničkim slučajevima, s obzirom na to da osnovnu čine PCR testovi.

Važnost u epidemiološkim istraživanjima

Serološki testovi koji se rade uzimanjem uzoraka krvi, prema Tihićevim riječima, mogu poslužiti i u epidemiološkim istraživanjima uz pomoć kojih se dolazi do egzaktnih podataka o prokuženosti COVID-19 infekcije u populaciji.

“S obzirom na ukupan broj pozitivnih rezultata na koronavirus koji smo u Bosni i Hercegovini detektovali i koji nije bio veliki u odnosu na druge zemlje, ne možemo očekivati da nam je velika prokuženost infekcije. Zbog toga serološka testiranja mogu imati smisla kod ljudi koji su bili izloženi mogućoj infekciji, poput određene grupe zdravstvenih radnika koji su izloženi respiratornim sekretima, u intenzivnoj njezi i slično, kako bismo vidjeli da li imaju stvorena antitijela”, kaže nam Tihić.

Prema njegovim riječima, serološka testiranja pružaju mogućnost detekcije antitijela (IgG i IgM) u serumu, odnosno krvi pacijenta, a njima se mogu detektovati i antigeni virusa u respiratornim sekretima, što je značajnije za dijagnostiku trenutne infekcije.

“Kod ovakve vrste testiranja uvijek postoji pitanje osjetljivosti i specifičnosti. Kao i kod PCR testova nas uvijek brine to da li će svi pacijenti koji su pozitivni biti otkriveni te da li ćemo eventualno imati neke lažno pozitivne rezultate koji nam mogu donijeti probleme u dijagnostičkom smislu”, nastavlja Tihić.

Dvije vrste testova

Trenutno postoje dvije vrste seroloških testova – brzi, odnosno jednostavniji i kompleksniji, poput ELISA i drugih, koji se ujedno i koriste u tuzlanskom Zavodu za mikrobiologiju.

Tihić navodi da su rezultati brzih testova gotovi za najduže pola sata i oni se baziraju na detekciji antitijela, naglasivši da kod njih problem predstavljaju senzitivnost i specifičnost.

“Oni su kvalitativni i govore da li je rezultat pozitivan ili negativan te ne znamo kolika je koncentracija antitijela, odnosno IgM i IgG klase, koje mogu pomoći u razlučivanju toga u kojem se stadiju infekcija nalazi. Druga vrsta testova, (ELISA, op.a.) je naprednija i komplikovanija, ima visoku senzitivnost i specifičnost i oni predviđaju upotrebu određenih aparata. Oni mogu biti kvalitativni ili semikvantitativni, odnosno mogu dati i određenu koncentraciju antitijela što nam pomaže da razlučimo da li je infekcija na početku ili je u odmakloj kasnoj fazi, odnosno da li ju je osoba preležala”, pojašnjava Tihić.

Za razliku od ELISA procedure u kojoj se za dva ili dva i po sata izvrši analiza uzoraka 90 osoba, tuzlanskim mikrobiolozima je za analizu PCR testa, koja ima obimniju pripremu i rad, potrebno od tri do osam sati, u zavisnosti od broja uzoraka koji se istovremeno obrađuju.

Iako serološki testovi pokazuju nivo antitijela u krvi kod pacijenta s dijagnosticiranim COVID-19 oboljenjem, Tihić navodi da još uvijek ne postoje jasna istraživanja koja decidno pokazuju u kojem nivou te koliko dugo oni osobu štite od moguće nove zaraze.

“Nije bitno samo da imamo antitijela pa da kažemo da smo prokuženi, već ona moraju imati zaštitnu ulogu na određenu vrstu virusa. Pitanje je sada da li osobe koje imaju nisku koncentraciju, odnosno nedovoljan imunološki odgovor, a imaju antitijela mogu ponovo oboljeti. Istraživači smatraju da ne bi trebali, bez obzira na nivo antitijela, ali kod COVID-19 je nejasno koliko su antitijela zaštitna i koliko će ona trajati i štititi ih od nove infekcije”, kaže Tihić.

Razvijenije zemlje sa znatno većim brojem osoba zaraženih koronavirusom već su pokrenule masovniji proces seroloških testiranja, iako prema riječima našeg sagovornika, još uvijek ne postoji preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o njihovoj upotrebi u svakodnevnoj praksi, posebno onih brzih. Zbog toga PCR testovi i dalje ostaju “zlatni standard” u dijagnostici koronavirusa.

klix

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *